Karijes nastaje postupnim razaranjem zubne cakline uslijed djelovanja kiselina koje proizvode bakterije prisutne u plaku. Iako svi mogu razviti karijes, neki ljudi su skloniji njegovom nastanku zbog različitih čimbenika kao što su:
- naslijeđe,
- prehrambene navike i,
- najvažnije, razina oralne higijene.
Genetska predispozicija može utjecati na strukturu zuba i otpornost cakline, dok prehrana bogata šećerima i nepravilno čišćenje zuba dodatno doprinose stvaranju karijesa.
Ako se karijes ne liječi na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih posljedica, poput oštećenja potpornog zubnog aparata, ali i uzrokovati komplikacije u udaljenim organima. Bakterije koje uzrokuju karijes mogu se proširiti u okolna tkiva, uzrokujući upale desni (gingivitis i parodontitis), kao i upalne procese u kosti i ligamentu. Na taj način karijes postaje ulazna točka za bakterije koje mogu ući u krvotok i proširiti se po tijelu, izazivajući niz zdravstvenih problema.
Znanstvene studije pokazale su da bakterije iz usne šupljine mogu uzrokovati bolesti poput infektivnog endokarditisa, miokarditisa, reumatoidnog artritisa, pa čak i bolesti pluća poput opstruktivne bolesti pluća. Nedavna istraživanja također su otkrila povezanost između parodontnih bolesti i povećanog rizika od razvoja karcinoma. Stoga, održavanje pravilne oralne higijene i redoviti posjeti stomatologu ključni su za prevenciju karijesa i zaštitu cjelokupnog zdravlja organizma.